Nerežišća su osam stoljeća bila razdjelnica gornjeg ( istočnog ) i donjeg (zapadnog) Brača na vijencu bračke visoravni i uz rub najprostranijeg polja na otoku. Stočarsko, ratarsko i upravno središte.
Pictures gallery
History
Stara bračka metropola od 1000. godine do Napoleonovih vremena. Stalno mjesto bračkoga kneza i kovačnica bračkoga plemstva. Glavno prometno raskrižje na otoku.
Premda u unutrašnjosti otoka, Nerežišća su zadržala gotovo najdužu obalu s najatraktivnijim uvalama. U srednjem vijeku nerežiški okrug zauzimao je gotovo četvrtinu Brača. Danas su Nerežišća kudikamo najprostranija katastarska općina na otoku.
Nekadašnji upravni i kulturni domašaj potvrđuju vrijedni kulturni spomenici, u kojima se osjećaju utjecaji izvan otoka. Dugi vremenski biljeg materijalne i duhovne moći nazočan je u Nerežišćima do danas.
Organizirani turizam je u Nerežišćima tek u začetku, i uglavnom se svodi na ponudu u privatnom smještaju i seoski turizam. Dio nerežiške obale na kojem su uvale Vela Farska, Smrčeva i mjesto Plaža, nudi izuzetno čisto i bistro more i šljunčane plaže idealne za ljetni odmor na moru.
Za one aktivnije, moguće je pješaćenje i planinarenje po najvišem otočkom vrhu - Vidovoj Gori, brdski biciklizam, nekoliko upsail smjerova u Pustinji Blaca, zmajarenje ili paragliding.
Poseban turistički potencijal Nerežišća leži u lovnom turizmu, a o lovištima skrbi lovna jedinica "Vidova gora", podružnica lovačke udruge "Brač".